Kako smanjiti uticaj suše na useve

Kako smanjiti negativan uticaja suše na useve

 

  1. Duboka zimska brazda – provoditi gde god je moguće odmah nakon berbe/žetve jesenjih useva, kako bi se sačuvala vlaga u zemljištu kao rezerva za useve u sušnom periodu, zemljište će promrznuti i lakše pripremiti za narednu setvu. Dublje oranje i unošenje đubriva na niže horizonte intenzivira rast korena u dubinu.
  2. Zatvaranje zimske brazde – obaviti rano u proleće pre prolećnih vetrova, sprečava isušivanje zemljišta. 
  3. Pravilna primena đubriva – dobra ishranjenost uzgajanih biljaka osigurava jači korenov sistem i bolje korištenje vode i hraniva iz zemljišta.
  4. Ranija setva – ako uslovi zemljištaa (vlažnost i temperatura) zadovoljavaju, setva se može obaviti i nekoliko dana ranije od uobičajenih rokova, kako bi se izbjego nicanje i ukorenjivanje u sušnom periodu.
  5. Setva sejalicama – radi boljeg i ravnomernijeg ulaganja semena u setvenom sloju zemljišta, a ne rasipačima mineralnih đubriva koji deo semena ostavljaju na površini (trave, deteline, uljana repica). Formirana klica i klicin korenčić, koji ostanu na površini posle setve, pri visokim temperaturama se oštećuju i propadaju.
  6. Setva na veću dubinu – u sušnom periodu setva do 1 cm dublje od optimalne dubine osigurava dovoljno vlage za klijanje i nicanje.
  7. Valjanje useva nakon setve – osigurava bolji kontakt semena s vlagom iz zemljišta. 
  8. Setva sorata ili hibrida koji su otporniji na sušu – takve sorte ili hibridi razvijaju čvršći razgranati korenov sistem bolje apsorpcione moći za vodu i hraniva.
  9. Kultivacija – kao mera sprečavanja gubitka vode iz zemljišta prekidanjem kapilariteta u slučaju pojave pokorice. 
  10. Setva poljoprivrednih vrsta dubokog korena – uključiti lucerku u plodored gde god kvaliteta zemljišta dopušta njen uzgoj, kao i setvu ostalih naknadnih ili postrnih useva za potrebe veće proizvodnje krme (travne vrste većinu korenovog sistema razvijaju plitko). 
  11. Setva poduseva – koji dodatno zasenjuju i smanjuju isušivanje zemljišta. 
  12. Ugarenje strništa – neposredno nakon žetve smanjuje isparavanje vode iz zemljišta. 
  13. Zaoravanjem biljnih ostataka ili stajnjaka – povećava se kapacitet zemljišta za vodu.

Treba izbegavati!

  1. Oranje u proleće neposredno pred setvu – (osim ako je zasejana ozima kultura koja se koristila u rano proleće, npr. ljulj za krmu). Zemljište u tom slučaju ne promrzne, takva brazda se stvrdne (zapeče), tanjiranje i/ili sva ostala dopunska obrada zemljišta ne omogućuju dobru pripremu za sjetvu, nema kvalitetne posteljice za seme i dovoljno usitnjenog zemljišta za prekrivanje semena. Seme ostaje na površini ili pod većim strukturnim agregatima (grudama), nema dobar kontakt sa tlom, u sušnim uslovima propada jer se klica i korenčić osuše.
  2. Zaoravanje čvrstog stajskog đubriva u proleće – neposredno pred setvu, naročito ako nije zreo (u stanju humifikacije).
  3. Setvu nedeklarisanog semena – iz nepoznate proizvodnje i porekla, slabe klijavosti i energije klijanja (nedeklarirano seme). Iz prakse je poznato da je često glavni krivac za neuspeh proizvodnje loša kvaliteta semena, a ne drugi faktori.
  4. Setvu kultura gustog sklopa rasipačima – zbog male količine i sitnog semena nekih kultura (npr. uljana repica, trave, deteline, .) rasipači nisu dovoljno precizni, seme često ostaje na površini i propadne ili je mamac za ptice i druge životinje.
  5. Prekasnu setvu – bez dovoljno vlage u zemljištu i izvan optimalnih rokova.
  6. Prekasnu kultivaciju – dobro razvijenih useva bez pokorice, čistih od korova, dobro ishranjenih (obavljena dostatna prihrana). Kultivacijom ovakvih useva u odmakloj fazi razvoja dolazi do oštećenja bočnihih korenčića koji su se proširili u međuredni prostor što dovodi do smanjenja apsorpcione moći vode i hraniva iz zemljišta.
  7. Predugo ostavljanje strništa nakon žetve – u sušnim godinama izaziva dodatni gubitak vode iz zemljišta.

Savetodavac:  Divna Marić