PSS Poljoprivredna stanica Novi Sad- Sabijenost zemljišta

       Savremena  ratarska  poljoprivredna  proizvodnja ne može se zamisliti bez savremenih pogonskih mašina i oruđa. Opšti je trend da poljoprivredna mehanizacija iz godine u godinu postaje sve teža i veća, samim tim postaje veća i opasnost od sabijanja zemljišta. Sabijanje zemljišta uglavnom je povezano s glavnim operacijama obrade, koja može uzrokovati slabije ili jače narušavanje povoljne strukture zemljišta. Struktura zemljišta je vrlo važna zbog toga što ona utiče na zadržavanje i prohodnost vode, vazduha i hraniva, koji su nužni za pravilan rast i razvoj korena.

Do pojave sabijanja zemljišta dolazi kada se čestice zemljišta jako međusobno sabijaju, smanjujući prostor za vazduh i vodu. Sadržaj vode zemljišta je kritičan faktor koji određuje potencijal nekog zemljišta za sabijanje, odnosno što je zemljište suvlje slabije je podložno sabijanju i obratno.

        Problem kod sabijenih zemljišta je prvenstveno u tome što biljkama, odnosno njihovom korenju teško probiti zbijeni sloj u potrazi za vodom i hranivima u sušnim uslovima. Takođe, na takvim zemljištima često se javlja prevlaživanje, što, dovodi do slabijeg rasta i razvoja biljaka, a u krajnjem slučaju može dovesti i do uginuća biljke. Sabijanje zemljišta dovodi i do smanjenja veličine pora i normalnog odnosa vazduh : voda, a samim tim i do snižavanja temperature zemljišta. Navedeno utiče na smanjenu brojnost i aktivnost mikroorganizama zemljišta, što se negativno odražava na pristupačnost hraniva. Nadalje, zbijenost smanjuje moć upijanja vode u zemljištu što dovodi do pojačanog površinskog oticanja uzrokujući štete od vodene erozije, koja je naročito opasna na nagnutim terenima.

  Zemljišta teškog mehaničkog sastava sadrže visok sadržaj gline i daleko su podložnija sabijanju u poređenju sa zemljištima lakšeg mehaničkog sastava sa više peska. Obrada zemljišta nudi samo kratkoročna rešenja, a kao najbolja strategija nudi se prevencija sabijanja zemljišta.

Upotreba oruđa, kao što je plug ili tanjirača, deluje na sabijanje zemljišta, a naročito ako kontinuirano obrađuje u istom smeru, a što je još važnije na istu dubinu. Sabijeno zemljište ima puno simptoma, a pouzdan znak sabijenosti predstavlja:

-              vidljivi tragovi točkova u usevu;

-              deformisano korenje (najčešće raste i razvija se horizontalno umesto vertikalno);

-              zadržavanje vode na površini zemljišta

 -            povećana potrošnja energenata pri obradi zemljišta (potrebno više snage);

-              usporen rast biljaka (zbog vode i/ili hraniva);

-              smanjenje prinosa.

Najbolji lek za smanjenje sabijenosti je izbegavanje obrade zemljišta dok je ono prevlažno. Izbor oruđa obrade zemljišta predstavlja vrlo bitnu stavku u prevenciji sabijanja, s obzirom da plug i tanjirača dovode do stvaranja "plužnog đona” posebno ako se duži niz godina obrađuje na istu dubinu. Oranjem se takođe u zemljište inkorporiraju žetveni ostatci što pozitivno deluje na biogenost zemljišta, ali budući da žetveni ostatci ne ostaju na površini negativno deluje na niz drugih procesa i pojava u zemljištu (npr. pojačana erozija, slaba biogenost površinskog sloja zemljišta…). Kako bi se što više smanjilo gaženje po jedinici površine zemljišta, trebalo bi odabirati šire pneumatike, kao i duple točkove, ali i smanjiti osovinski pritisak.

U prevenciji sabijanja zemljišta vrlo važnu ulogu ima i izbor pravilne obrade zemljišta, odnosno primena redukovane obrade zemljišta. Teoretski gledano, najmanja zbijanost zemljišta biće na zemljištu koje se najmanje gazi, a to je svakom slučaju sistem direktne setve, odnosno sistem bez obrade zemljišta.

Plitku zbijenost zemljišta uzrokovanu prirodnim procesima ili poljskim operacijama (obrada, transport…),obično se može ublažiti čizel plugovima na manjim dubinama. Međutim, popravljanje zbijenih slojeva na većim dubinama obično spada u teže zahvate, i gotovo redovno kao meru popravka uključuje podrivanje. Primena podrivanja preporučuje se samo u slučajevima kada su prinosi limitirani postojanjem zbijenog sloja na većim dubinama. Pozitivan učinak podrivanja je reverzibilan proces, a koliko će on potrajati do "povratka na staro", zavisi prvenstveno od kontrole gaženja zemljišta, primeni konzervacijske – redukovane obrade zemljišta, plodoreda, itd. Učinak podrivanja i rahljenja nije dugog veka, skupi su i zahtevaju dosta uloženog vremena i truda, stoga ove mere popravka, a posebno podrivanje, treba sprovoditi samo prema potrebi.

                                                                                                                                Dipl.inž.Tatomir Srđanov